Grupa nevladinih organizacija poslala je Vladi Crne Gore Platformu zajedničkog djelovanja sa jasnim i konkretnim zahtjevima, koji se odnose na kreiranje demokratskog, antifašističkog, sekularnog društva socijalne pravde i društva u kom svi građani i građanke uživaju ljudska prava, bez obzira na lična svojstva, društvo u kojem su diskriminacija, stigma i mržnja prema drugom i drugačijem svedena na najmanju moguću mjeru na društvenom i sistemskom nivou.

Platforma je kreirana i poslata Vladi u cilju unapređenja kvaliteta života ciljnih grupa sa kojima ove NVO rade i opšteg konteksta djelovanja, a dokument će biti predstavljen javnosti u januaru na događaju na koji su resorni ministri/ke pozvani.

Organizacije Juventas“Kvir Montenegro”, Asocijacija “Spektra”, Udruženja LBTQ žena “Stana” i Crnogorska mreža smanjenja štete “Link” poslale su novoj Vladi Platformu zajedničkog djelovanja, dokument koji predstavlja jasne i konkretne zahtjeve u odnosu na to kako unaprijediti kvalitet života svih njihovih ciljnih grupa, te opšti kontekst u kojem organizacije civilnog društva sprovode svoje aktivnosti i to na način koji je smislen i efikasan u crnogorskom kontekstu.

“Platforma je kreirana tokom niza sastanaka na kojima je više od dvadeset  aktivista/kinja diskutovalo o brojnim pitanjima vezanim za: ljudska prava, sa posebnim osvrtom na rodnu ravnopravnost uz intersekcionalan pristup, obrazovanje, zdravlje, rad i socijalnu zaštitu, medije i medijsku pismenost, mlade i javnu upravu  i to kroz prizmu ključnih potreba ciljnih grupa sa kojima naše organizacije primarno rade: LGBTI osoba, osoba koje koriste/injektiraju droge, osoba koje pružaju seksualne usluge, (bivših) zatvorenika/ca, azilanata/kinja, mladih i civilnog društva u Crnoj Gori”, saopšteno je iz tih organizacija.

Uzevši u obzir ustaljenu praksu tokom prethodnih mandata Vlade da skreću pažnju na osnovna ljudska prava zajednica sa kojima rade, te daju predloge konkretnih rješenja u odnosu na poboljšanje njihovog položaja u društvu, i ovog puta su, kako je saopšteno, smatrali da je njihova obaveza i zadatak da formulišu konkretne, a prije svega realno izvodljive zahtjeve i za novoizabranu 42. Vladu Crne Gore, “potpuno svjesni/e karakteristika crnogorske društvene i kulturne realnosti u kojoj živimo i radimo”.

Trenutak u kom šalju dokument usklađen je, kako su rekli, i sa najavom Premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića da će konkretniji plan rada Vlade biti predstavljen u februaru.

Cilj platforme je upravo, kako su istakli, da da doprinos odgovoru na pitanje: „kakvo društvo želimo?”, te predstavlja primjer okruženja kojem se teži.

“Kao takav smatramo ga i kvalitetnom smjernicom svim progresivnim nastojanjima ovog sastava Vlade. U cilju ostvarivanja što kvalitetnije saradnje, te pokretanja važne transparentne diskusije u odnosu na pitanja kojima se bavimo, poslali smo “Platformu zajedničkog djelovanja” svim resornim Ministarstvima čija je oblast rada povezana sa zajednicama za koje radimo i koje predstavljamo, kao i drugim domaćim i međunarodnim donosiocima odluka, institucijama, organizacijama i medijima”, saopšteno je iz pet nevladinih organizacija.

Svih pet navedenih organizacija će 20. januara, ukoliko opšti zdravstveni uslovi dozvole, a uz svo poštovanje mjera propisanih od strane Komisije za zaštitu stanovništva od COVID19, organizovati panel diskusiju koja će za temu imati upravo taj dokument, te bliže definisati namjeru “zajedničkog djelovanja”, postavljenu u samom njegovom nazivu, podrazumijevajući otvoreno partnerstvo vladinog i nevladinog sektora, te saradnike u budućem zajedničkom radu. Oni očekuju da će se nadležni/e ministri/ke odazvati pozivu za učešće na ovoj panel diskusiji.

 

Kuturni život mladih nije bio na zadovoljavajućem nivou ni prije epidemije virusa korone, a trenutna situacija još više zabrinjava, naročito zato što može imati dugoročne posljedice, navode iz nevladine organizacije Juventas.

„U Crnoj Gori se već duže vrijeme suočavamo sa izazovima kada je u pitanju unapređenje položaja mladih kao kreatora i konzumenata kulturnih sadržaja. Naši mladi nemaju ni naviku, a često ni priliku da posjećuju kulturne događaje. Takođe, izostaje i podsticaj i podrška da se bave kulturom, da kreiraju nove i drugačije kulturne sadržaje“, smatraju u Juventasu.

Njihovo istraživanje iz decembra 2019/ januara 2020. godine pokazalo je da je svega 40 odsto srednjoškolaca/ki u prethodnih godinu dana bilo u pozorištu, a 69 odsto ispitanika/ca smatra da u Crnoj Gori nema dovoljno kulturnih sadržaja namijenjenih mladima.

‚‚Ovi podaci posebno su zabrinjavajući ako znamo koliko je kultura važan faktoru u životu mladih, u procesu socijalizacije, razvoja kritičkog mišljenja, slobode izražavanja i u konačnom pružanju prilike za ispoljavanje različitih talenata'', navode iz Juventasa.

Profesorica Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole iz Bara Mirjana Savićević, koja vodi dramsku sekciju ove škole, odnosno dramski studio „Entuzijasti“ takođe ističe značaj kulture za mlade.

„Kultura je veoma važna za mlade ljude jer im pomaže da se razvijaju kao ličnosti. Uključivanje u razne sfere kulturnih dešavanja pomaže im da se pronađu i definišu, da se oslobode stega modernog društva i da  nesmetano izražavaju svoje stavove“, smatra profesorica Savićević.

Ona već niz godina radi sa srednjoškolcima/kama na pripremi i izvođenju različitih dramskih komada. Igraju neke od poznatih pozorišnih predstava, ali i one tekstove koji su sami napisali. Redovno nastupaju u školi, u svojoj lokalnoj zajednici, ali i na festivalima na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Profesorica Savićević kaže da voli pozorište i to je motiviše da sa učenicima kreira predstave. Tvrdi da ima dosta nadarene djece kojima fali samo neko ko će ih pronaći i uputiti, te da se trudi, sa  kolegama iz Aktiva, da oni budu ta energija koja će pokrenuti mlade i uključiti ih u kulturne tokove.

Ona navodi da su mladi zainteresovani za kulturu i da se uključuju u različite angažmane - da budu glumci, režiseri, kostimografi i publika.

„Mladi su izuzetno kreativni, talentovani i posvećeni. Moje iskustvo sa učenicima je sjajno. Mi, profesori, smo ti koji moramo da ih otkrijemo i da im pomognemo da se uključe u sve te vannastavne aktivnosti. Naravno, ima onih koji su slobodni da se sami prijave za glumu, recitaciju, pisanje, ali u većini slučajeva imaju tremu i čekaju, a na nama  je da pronađemo šta kriju u sebi i koje talente posjeduju. A  rad u učionici sve otkrije i pokaže“, kaže Savićević.

Jedan od mladih talentovanih glumaca je i učenik drugog razreda barske Ekonomsko-ugostiteljske škole Špiro Ognjenović.

„Glumu volim jer mi ona dozvoljava da budem druga osoba i da pritom pobjegnem od svojih problema. Obično sam veoma ozbiljna osoba, ali kada glumim slobodniji sam, puštam da me vjetar oduva gdje god hoće. Ovo iskustvo mi je pomoglo da upoznam mnogo ljudi i pritom da steknem mnogo prijatelja“, kaže Ognjenović.

Problem je što, kako smatra, nema previše opcija i rijetko kada dobija mogućnost da glumi u velikim projektima. Ognjenović nije zadovoljan kulturnim sadržajima za mlade i smatra da ta oblast ima još potencijala.

Situacija se u velikoj mjeri pogoršala u uslovima kovid epidemije. Kako kažu u nevladinoj organizaciji Juventas, postoje objektivni razlozi izazvani epidemijom koji su uticali na kulturni život mladih, ali je utisak da nadležni nijesu uradili dovoljno da suzbiju negativne efekte epidemije u ovoj oblasti i pruže podršku mladim kulturnim stvaraocima, odnosno da mladima kao konzumentima kulture obezbijede odgovarajuće sadržaje.

„Takođe, čini se i da na duge staze kultura nije postavljena kao prioritet. Postoji opravdani strah da će i nakon epidemije dok se budemo oporavljali od njenih posljedica, kultura i naročito kulturni život mladih biti zapostavljeni“, kažu u Juventasu.

Dramski studio čiji su Savićević i Ognjenović dio zbog teške epidemiološke situacije trenutno ne može da stvara. Ipak čak i u ovakvim uslovima uspjeli su da kreiraju kratkometražni film „Ispovjest jednog nasilnika“. 

„Da bi se unaprijedila kultura potrebno je omogućiti kreativnim pojedincima da stvaraju, a mi nijesmo u mogućnosti to sada da radimo u nekoj velikoj mjeri jer ne možemo okupljati učenike, a online djelovanje, kada je u pitanju pozorište, nije baš najsretnije rješenje.“, kaže profesorica Savićević i dodaje: „Godinama smo realizovali velike glumačke spektakle, razne manifestacije sa velikim brojem učesnika i nadasve prijatnim druženjem. Sve je to sada nerealno očekivati. Ostaje nam da čekamo bolje dane.“

Tekst je nastao u okviru projekta „Gradovi po mjeri mladih II“, koji NVO Juventas realizuje uz podršku Ministarstva sporta i mladih Crne Gore. Nalazi i mišljenja navedeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove Ministarstva sporta i mladih.

 

NVO Juventas je u saradnji sa UNICEF kancelarijom u Crnoj Gori sprovodi projekat „Za bolji pristup pravdi!“.  Clj projekta se odnosi na edukaciju i osnaživanje djece o njihovim pravima, kao i mehanizmima za ostvarivanje istih. Poseban akcenat se daje i njihovim obavezama i odgovornostima prema drugima.

U vezi sa tim, do sada smo organizovali dvanaest radionica sa djecom i mladima iz #Dječji dom „ Mladost“, Bijela #Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, Kotor i #Centar za djecu i mlade "Ljubović", koje su im pružile informacije, motivisale  ih da razmišljaju o svojim pravima kao građanima ovog društva, kao i o raspoloživim mehanizmima za ostvarivanje istih.

Radionice su se zasnivale na principima neformalnog obrazovanja i podrazumijevale su aktivno učešće svih uključenih. U sklopu projekta izrađeni su posteri i brošure o dječjim pravima, koji su prilagođeni i distribuirani djeci, a koji sadrže kontakt telefone nadležnih institucija koje su relevantne za rješavanje problema, u slučajevima kršenja prava. Posebne brošure kreirane su i za njihove roditelje.

U narednom periodu planirano je organizovanje još osam radionica za djecu i mlade iz #Resursni centar "1. jun" i #Resursni centar "Podgorica".

Vjerujemo da je pristup pravdi od suštinskog značaja za zaštitu prava sve djece, čime se osigurava najbolji interes djece i njihovog razvoja.

OVDJE možete preuzeti brošure i postere.

Materijali su pripremljeni u okviru inicijative "Jednak pristup djece pravdi", koju u okviru istoimenog projekta sprovodi Juventas uz podršku UNICEF kancelarije u Crnoj Gori. Namjenjeni su djeci iz pet institucija:  JU Centar „Ljubović“ Podgorica; JU Dječji dom „Mladost“ - Bijela; Resursni centar za sluh i govor "Dr Peruta Ivanović" - Kotor; Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1. jun“ Podgorica i Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“.

Materijali  imaju za cilj da informišu djecu i njihove roditelje o dječjim pravima i odgovornostima, ali i o načinima njihove zaštite i mogućnostima prijave kršenja dječijih prava.

„Ovo nije priča o korona virusu. Ta priča je svima odavno dosadila. Ovo je kratka ispovijest moje generacije.“

Srednjoškolka iz Podgorice Nina Račeta, sa nama dijeli svoj pogled na položaj mladih u uslovima pandemije, odnosno kako mladi žive i kako se osjećaju.

„Plašeći se subjektivnosti, pred pisanje ovog teksta upitala sam prijatelje da mi jednom rečju opišu svoje osećanje nastalo usled pandemije. Odgovori su bili kao što sam i očekivala. Reči: tuga, nostalgija, monotonija, patnja, otuđenost, overthinking, anksioznost, bespomoćnost, usamljenost - su naša realnost. Barem je utešno što skoro svi osećamo isto.

Naš sadašnji život se dešava unutar trougla nestabilnosti (ili neizvijesnosti), izgubljenosti i usamljenosti. Svakodnevica, u svom nekadašnjem značenju, skoro se pa izgubila usled stalnih promena. Škola, koja je nekada bila jedna od osnovnih konstanti u našim životima, više to nije. Iz dana u dan se menjaju rasporedi i vreme časova, smene, datumi testova i ispitivanja, a samim tim i vreme kada ustajemo, ručamo, odlazimo u krevet... Naravno, usled svega toga, značajan deo nas je i izgubio radne navike, motivaciju i koncentraciju za učenje.

Pored toga, svedoci smo stalnih promjena pravila  i epidemioloških mera, što nam ne olakšava situaciju. Stalno nam delovi nekadašnje slobode bivaju oduzeti - da izlazimo kada poželimo, da se viđamo sa kim želimo, da slavimo, što kod nekih izaziva revolt i prkos, a kod nekih  tugu i strah. Sve navike koje su činile stabilnost, pale su u vodu. Upravo iz tog razloga gubimo osećaj za realnost. Sve je tako nepredvidljivo!

Ipak, smatram da smo ubedljivo najviše željni druženja. Time što se škola svojom onlajn adaptacijom svela samo na puko učenje, mi smo izgubili te iznenadne neobavezne susrete, dinamiku stalnih razgovora, upoznavanja novih ljudi, pa se čak i zaljubljivanje smanjilo. Male odmore na kojima vodimo desetine kratkih ali uzbudljivih razgovora od kojih hodnici žubore, zamenilo je traženje udžbenika za sledeći čas u tišini svoje sobe.

Upravo ta usamljenost predstavlja najveću razliku. Nedostaje mi druženje, zagrljaji sa prijateljima, šaputanje, domunđavanje ispred škole, pričanje do kasno u noć, zajednički smeh... Mojim prijateljima nedostaje da me zagrle, a meni nedostaju njihovi zagrljaji. Svima nam fali bliskost, dodir, spontanost... I kad se vidimo, ako se desi da smo bliski, bolno smo svesni da tom bliskošću grešimo, da rizikujemo, da će možda neko zbog nas nastradati... I onda smo već time izgubili, iako smo samo pokušavali da damo jedni drugima ono za čim žudimo - ljudski kontakt, povezanost, opuštenost.

Zaključak je da nam je promena potrebna što pre, jer se plašim da će ovakva monotona stvarnost u kojoj smo stalno, nepodnošljivo žedni života koji okusimo tek na trenutak, imati trajne posledice na sve nas mlade.“

Tekst je nastao u okviru projekta „Gradovi po mjeri mladih II“, koji NVO Juventas realizuje uz podršku Ministarstva sporta i mladih Crne Gore. Nalazi i mišljenja navedeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove Ministarstva sporta i mladih.

Javni poziv za pruzanje profesionalnih usluga organizacije dogadjaja u okviru projekta “Podrška bivšim osuđenicima/ama u procesu društvene reintegracije: Re-Cover” koji NVO Juventas sprovodi, a koji je  finansiran u okviru poziva za dodjelu bespovratne podrške “Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite”, kao dio Programa Evropske unije- Crna Gora za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku.

Tender možete pogledati ovdje .

Javni poziv za nabavku IT i ostale opreme u okviru projekta “Podrška bivšim osuđenicima/ama u procesu društvene reintegracije: Re-Cover” koji NVO Juventas sprovodi, a koji je finansiran u okviru poziva za dodjelu bespovratne podrške “Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite”, kao dio Programa Evropske unije- Crna Gora za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku. 

Tender pogledajte OVDJE  .

Queer Montenegro raspisuje tender za sprovođenje istraživanja u okviru projekta „Ponos svuda-strateški pristup ljudskim pravima LGBTI osoba u Crnoj Gori“ podržan od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Teneder pogledajte i prateću dokumentaciju preuzmite OVDJE

 

Osuđujemo tabloidne metode kojima se menadžment i uredništvo Radio televizije Crne Gore (RTCG) obračunavaju sa članom svoje medijske kuće novinarom Zoranom Lekovićem.

Crnogorski građani i građanke nikada do kraja nijesu prihvatili tabloide i njihov diskurs, te smo uvjereni da neće prihvatiti da oni koje finansiraju iz svog džepa, rade na taj način i proizvode takve medijske sadržaje.

Podsjećamo, već duže vrijeme traje sukob između, s jedne strane, menadžmenta i uredništva RTCG i s druge strane novinara RTCG Zorana Lekovića. Međutim, juče (08.10.) je u okviru Dnevnika emitovan prilog kojim se na krajnje neprimjeren način pokušava diskreditovati Leković i njegovi stavovi o uređivačkoj politici Nacionalnog javnog servisa. Ovim postupkom RTCG praktično kreće u otvorenu kampanju protiv svog novinara, ali i u obračun sa članovima/cama Savjeta i svima koji kritikuju njihov rad.

Novinari i novinarke moraju biti nezavisni i slobodni da izraze zabrinutost i sumnje na kršenje profesionalnih standarda u novinarskoj zajednici, naročito ako ta kršenja dolaze iz sopstvene medijske kuće. Ovo je posebno važno u slučaju Javnog servisa.

U najnovijem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore ističe se zabrinutost zbog uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda RTCG, ali i zabrinutost za slobodu medija zbog nerješenih napada i učestalih pritisaka na novinare/ke.

Nedopustivo je da, u takvoj atmosferi, neposredno nakon objavljivanja Izvještaja, menadžment RTCG još jednom kreće u obračun sa svojim kritičarima.

Sve navedeno, kao i nedavna presuda nikšićkog Osnovnog suda kojom se poništava kao nezakonito razrješenje Nikola Vukčević kao člana Savjeta RTCG, predstavljaju snažan pokazatelj da je neophodno što prije sprovesti ozbiljnu reformu Nacionalnog javnog servisa i pravnog okvira kojim se uređuje pozicija istog, u cilju postizanja većeg stepena nezavisnosti.

Važno je istaći da nova vladajuća većina ne smije da krene istim putem sa namjerom da stavi RTCG pod svoju kontrolu, već mora uraditi sve da obezbijedi nezavisnost Javnog servisa od svih političkih i ekonomskih uticaja, pa i svojih. Samo je nezavisna RTCG kuća sa atmosferom poštovanja profesionalnih i etičkih standarda. 

Nedavni slučaj napada i pritisaka na novinarku Dušku Pejović, pokazao je da i nova većina lako može preći granice i ugroziti slobodu novinara/ki. Slični događaji se ne smiju ponavljati. Svi novinari/ke se moraju osjećati slobodno i zaštićeno.

NVO Juventas ostaje dosljedan u borbi za slobodu medija u Crnoj Gori, razumijući značaj i vrijednost novinarstva za demokratske reforme, vladavinu prava i dobrobit društva uopšte.

 

Nevladina organizacija Juventas zahtijeva od prosvjetne inspekcije da obavijesti crnogorsku javnost o preduzetim mjerama povodom kršenja Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Juče je crnogorska javnost saznala da je učiteljica Osnovne škole „Jugoslavija“ Rada Višnjić opet postupila protivzakonito i neetički. Pomenuta je prekršila član 5 navedenog zakona, koji zabranjuje vjersko djelovanje unutar javnih obrazovnih ustanova.

Prosvjetna inspekcija u svojoj nadležnosti raspolaže mjerama kojima se nadzire i kontoriliše primjena zakona ali i podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnih postupaka i podnošenja krivičnih i drugih odgovarajućih prijava. Stoga smatramo da javnost mora biti upoznata o mjerama koje je prosvjetna inspekcija preduzela nakon saznanja za kršenje Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje je počinila učiteljica Rada Višnjić. Pozivanje učenika od strane prosvjetnih radnika na bilo kakva okupljanja, u trenutnoj epidemiološkoj situaciji koja je realizaciju nastave u potpunosti promijenila, donosi dodatne štetne posljedice ne samo po učenike i obrazovni sistem već i po cijelu zajednicu. Zloupotreba djece u vjerske svrhe od strane prosvjetnih radnika kažnjava se najstrožijom sankcijom, propisanom članom 111 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, prestankom radnog odnosa onoga koji zloupotrebu izvrši.

U demokratskom i sekularnom društvu neprihvatljivo je da se obrazovni sistem zloupotrebljava za vjerske aktivnosti i da na direktan način utiče na opredjeljenje djece. Ova situacija nam pokazuje koliko je važno da u obrazovnom sistemu građansko obrazovanje bude obavezan predmet koji će, između ostalog, omogućiti učenicima da uče o različitostima, poštovanju različitosti i slobodi svog opredjeljena i osjećaja pripadnosti.

 

 

 

Pozicija grafičkog dizajnera raspisuje se na period od godinu, sa četvoročasovnim radnim vremenom, sa mogućnošću produženja angažmana.

Tražimo kreativnu, odgovornu i tačnu osobu, spremnu za timski rad.

Ukoliko ste zainteresovani, CV i portfolio možete poslati na email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..

Prethodno iskustvo u radu ili sa organizacijama civilnog društva nije neophodno, ali je poželjno.

Roditelji Jovana Grujičića, Nataša i Budimir Grujičić, uz podršku nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) i Juventas, podnijeli su danas pritužbu Komisiji za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore na postupanje ljekara i uprave Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru (SPB) u odnosu na njihovog sina Jovana.

Jovan Grujičić je bio pacijent Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti, kada su ga 26. maja policajci CB Podgorica odveli na ispitivanje, a zatim ga, kako se osnovano sumnja, izložili i mučenju. U međuvremenu je Unutrašnja kontrola rada policije Ministarstva unutrašnjih poslova sprovela istragu u tom predmetu i proslijedila predmet na dalje postupanje Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

Prema dokumentaciji koja je dostavljena Komisiji, CB Podgorica se dopisom od 25. maja 2020. obratio psihijatrijskoj bolnici kako bi odobrili preuzimanje Jovana Grujičića od strane službenika CB „radi prikupljanja prikupljanja obavještenja u prostorijama CB Podgorica u svojstvu građanina na okolnosti više krivičnih djela“. U trenutku kada je ovaj dopis stigao bolnici, Jovan se nalazio na odjeljenju za odvikavanje od psihoaktivnih supstanci, u nadležnosti načelnice odjeljenja, dr Sandre Vlahović. Narednog dana, Jovan je odveden iz bolnice, i od tog dana se nalazi lišen slobode, u pritvoru UIKS-a.

Roditelji Jovana Grujičića tvrde da je njihovom sinu u bolnici uskraćena redovna terapija u večernjim satima 25. maja, kao i u jutarnjim 26. maja prije nego je odveden iz bolnice, a da pri tom ni njemu ni majci nije data tačna informacija zašto je to učinjeno. Roditelji tvrde da je Jovan zapravo obmanut, i da mu je rečeno da će 26. maja biti podvrgnut “nekim testovima”. Nataša Grujičić tvrdi da joj je dr Vlahović, koja je liječila Jovana, saopštila da je dobila naređenje i bila prinuđena da Jovanu uskrati terapiju, iako nije bila saglasna sa takvim postupanjem.

Jovan je predat policiji iz bolnice bez prethodne najave, bez primljene terapije i bez terapije koju je trebalo da nastavi da uzima nakon otpuštanja. Sumnjamo da je cilj uskraćivanja terapije i bio da se Grujičić dovede u anksiozno stanje, u kome će biti podložniji pritiscima i ucjenama, i u takvom stanju pristati na davanje lažnog iskaza.

Bolnica je tek tri dana pošto je Jovan odveden, 29. maja, izdala otpusnu listu u kojoj je naznačeno da se on „administrativnim putem“ otpušta iz ustanove. Uz to, u spisima sudskog predmeta nalazi se i pismo ljekara od 27. maja, koje potpisuju dr Vlahović i dr Đedović, a u kojem, retroaktivno, daju izjavu da su saglasni da se Jovan Grujičić ispita od strane državnog tužioca, jer smatraju da je za to sposoban. Međutim, Jovan Grujičić je već bio ispitan dan ranije, i kako tvrdi, brutalno mučen da bi uveče dao samooptužujući iskaz državnoj tužiteljki.

Smatramo da je propuštanjem da Jovanu Grujičiću obezbijede propisanu terapiju, da ga ne obavijeste o razlozima za uskraćivanje terapije, kao i da ga otpuste na policijsko ispitivanje izvan bolnice bez dokazane potrebe, medicinsko osoblje SPB postupilo na štetu pacijenta, urušilo neophodno povjerenje u odnosu ljekar-pacijent i dovelo se u poziciju saučesnika u policijskom zlostavljanju pacijenta, čime je prekršeno više članova Kodeksa medicinske etike i deontologije (Kodeks) (članovi 6, 8, 9, 12, 14, 16, 17).

Propuštanjem da daju obaveznu terapiju Jovanu Grujičiću, ljekari su direktno prekršili i Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica (član 4, 5, 12, 14). Osim toga, navedenim postupanjem ljekara prekršen je i Zakonik o krivičnom postupku (član 154.5). Opisano postupanje ljekara psihijatrijske bolnice kosi se i sa međunarodnim standardima, odnosono načelima Rezolucije UN 46/119, Istanbulskim protokolom, deklaracijama Svjetskog medicinskog udruženja itd.

Zbog svega navedenog, od Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore očekujemo da razmotre predmetnu pritužbu i donesu mišljenje u ovom slučaju koje će biti proslijeđeno tužiocu Komore radi vođenja daljeg postupka pred Sudom Komore.

Pacijent Jovan Grujičić i njegova porodica su već izgubili povjerenje u zdravstveni sistem i liječenje u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti. U cilju sprečavanja da i drugi pacijenti dođu u sličnu situaciju, zahtijevamo da se sprovede postupak i ispita etičnost postupanja ljekara ove Bolnice.

 

Beogradski centar za ljudska prava iz Srbije, NVO Juventas iz Crne Gore i Helsinški odbor za ljudska prava iz Bosne udruženim snagama raspisuju poziv za mlade koji žele da postanu Youth Rights Defendersi i učestvuju u formiranju prve mreže branitelja i braniteljki prava mladih u regionu!

Za učešće možeš da se prijaviš ako imaš od 15 do 30 godina i dolaziš iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore. Prijave su otvorene za sve, a posebno za one mlade koji žele da se njihov glas čuje, da se bore, da budu lideri i liderke promjena u svojim zajednicama. Posebno ohrabrujemo da se prijave mladi kojima su neka prava uskraćena, koji se suočavaju sa barijerama ili se na bilo koji način osjećaju marginalizovanim. 

Na populaciji mladih prelamaju se svi aktuelni problemi današnjice. Mladi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori izloženi su mnogim izazovima koji ih spriječavaju da zadovolje svoje razvojne potrebe.

Mi vjerujemo da mladi nose energiju promjena i da i sami mogu biti zaštitnici i zaštitnice svojih ljudskih prava, kao i da informisani i udruženi mogu napraviti važne promjene u društvu. Prva mreža branitelja i braniteljki prava mladih sa posebnom će pažnjom pratiti stanje ljudskih prava mladih na rad, obrazovanje i zapošljavanje u ove tri zemlje u regionu.

Petnaest mladih ljudi iz Srbije, petnaest iz Bosne i Hercegovine i petnaest iz Crne Gore udružiće se da ponude svoju perspektivu, koja najbolje može da predstavi izazove sa kojima se oni suočavaju!

Program će se realizovati u periodu od 26. septembra do sredine decembra 2020. godine i između ostalog obuhvatiće  treninge, sastanake i istraživanja, koji će biti sjajna prilika da ojačaš svoje kapacitete, upoznaš vršnjake iz zemlje i regiona i otvoriš dijalog sa donosiocima odluka.

Rok za prijavu: 24.09.2020.

Više detalja o programu i načinu prijave, možeš pronaći na sljedećem linku:

OVJDE

Projekat realizuje Omladinski program Beogradskog centra za ljudska prava u saradnji sa NVO Juventas iz Podgorice i Helsinškim odborom za ljudska prava iz Bijeljine, a u okviru zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost“, sa idejom umrežavanja mladih iz regiona. Zajednički regionalni program „Dijalog za budućnost” sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u partnerstvu sa državnim institucijama u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, uz financijsku podršku Fonda UN-a za izgradnju mira (UN PBF).

As a apart of the project “Provision of support to former prisoners for successful re-integration into the community- ReCover” implemented by NGO Juventas and financially supported through the grant scheme “Support in providing services of social and child protection”, as a part of the EU and Montenegro Programme on Employment, Education and Social Policies, we are hiring an EU expert in the field of improving the treatment of prisoners and their re-integration

More details regarding the application process are available HERE

As a apart of the project “Provision of support to former prisoners for successful re-integration into the community- ReCover” implemented by NGO Juventas and financially supported through the grant scheme “Support in providing services of social and child protection”, as a part of the EU and Montenegro Programme on Employment, Education and Social Policies, we are hiring an EU expert for the development of the guidelines for improving the treatment of prisoners and development of accredited trainings for professional workers.

More details regarding the application process are available HERE

 

Najoštrije osuđujemo izlive mržnje i netrpeljivosti kojima svjedočimo poslednjih dana. Ne smijemo relativizovati nasilje, prijetnje, poniženja, zastrašivanja, uništavanje imovine. Ne smijemo normalizovati gaženje ljudskih prava, zakona i Ustava. U ovoj zemlji svi treba da se osjećaju jednako.

U ovoj zemlji ne smijemo da imamo razumijevanja ni za nagomilane frustracije koje se ispoljavaju kroz nanošenje povreda fizičkom i svakom drugom integritetu ličnosti. Sve prijavljene slučajeve nasilja policija, tužilaštvo i sudstvo moraju procesuirati i o tome obavijestiti javnost. Moramo dokazati da smo dovoljno zreli da i radost i razočarenje iskazujemo na civilizovan način, poštujući svoje sugrađane, komšije, sve ljude koji borave u ovoj zemlji.

Crna Gora mora biti zemlja jednakih pred zakonom, jednakih mogućnosti, jednakih prava. Prava ljudi svih nacionalnosti, prava ljudi svih vjerskih opredjeljenja, prava LGBTIQ osoba, prava žena, ne smiju se urušavati, ne smije se stvarati atmosfera čekanja da se država prilagodi novoj političkoj stvarnosti, moramo ih beskopromisno štititi.

Zato apleujemo na sve koji imaju snagu ili odlučivanja, ili uticaja na javno mnjenje ili zaštite pravnog poretka u državi da sve svoje mehanizme iskoriste da zaštite sve građane ove države od izliva mržnje, nacionalizma, mizoginije, homo/transfobije i fašizma. Apelujemo na sve partije da svoje postojeće mreže koje su koristili za mobilizaciju glasača iskoriste da pošalju ove poruke. Crna Gora mora biti zemlja za sve nas u kojoj svi moramo biti i jednako zaštićeni.